Državni arhiv u Slavonskom Brodu

Četvrtak, 21. rujan 2017.
Croatian English

Povijesni razvoj

Tradicija čuvanja arhivskoga gradiva na području nadležnosti Državnoga arhiva u Slavonskome Brodu seže u rani srednji vijek, kada su brigu za arhivsko gradivo najvećim dijelom vodili kaptoli. Požeški zborni kaptol kao Vjerdostojno mjesto (Locus credibilis) je već 1305. godine u posebnoj škrinji koja se čuvala u sakristiji držao i isprave. Za razdoblje osmanske vladavine nije nam poznat način čuvanja zapisa, ali nedavno objavljeni Popis sandžaka Požega iz 1579. godine svjedoči da su najznačajnije isprave, kao što su i porezni popisi, dospijevali u Carigrad, središte osmanskoga carstva. Oslobađanjem Slavonije od osmanske vlasti ulogu čuvara zapisa preuzimaju gradovi i županije koje redovito imaju i osobu zaduženu za arhiv, ponajčešće samoga gradskoga ili jednoga županijskoga bilježnika koji se u izvorima nazivaju „arkivari". Sam grad Brod na Savi, najprije kao vojni komunitet od 1781. do razvojačenja 1881. u okviru propisa koji su izdavani za oblasti Vojne krajine čuva pisane zapise po sustavu vojnih pismohrana, a nakon razvojačenja u „Štatutu grada ob uređenju gradske uprave" izdanom 1883. uređuje i postupak čuvanja zapisa određujući da „manipulaciju pisarsku ravna gradski perovođa, on vodi ujedno i registraturu, te je ravnatelj gradskih pisarnah i ujedno gradski arkivar".

Arhiv

O brizi za zaštitu arhivskoga gradiva u suvremenome značenju možemo govoriti tek u XX. st. Tako su gradske uprave osnivanjem Kulturno historijskog muzeja u Požegi 1924. i Gradskog muzeja u Brodu 1934. starije arhivsko gradivo predale na čuvanje upravo tim muzejima.

O arhivu kao zasebnoj ustanovi u Slavonskome Brodu možemo govoriti tek nakon Drugoga svjetskoga rata. Premda je prvi Zakon o arhivima na području tadašnje Jugoslavije donesen 1950. godine zahtjev za stvaranjem mreže arhivskih ustanova na području tadašnje Narodne republike Hrvatske postavlja se tek 1957. godine. Inicijativa za osnivanje arhiva u Slavonskom Brodu pokrenuta je također te godine prilikom odluke Savjeta za kulturu Republike Hrvatske o stvaranju mreže arhiva u NRH. Međutim, Arhivski savjet Hrvatske odobrio je njegovo osnivanje tek 1959. Historijski arhiv Slavonski Brod (od 1991. Povijesni arhiv Slavonski Brod, a od 1997. Državni arhiv u Slavonskom Brodu ) osnovan je 16. ožujka 1959. Odlukom Narodnog odbora kotara Slavonski Brod (Rješenje br. 02-3115/1-59 ) za područje kotara Slavonski Brod, Slavonska Požega i Nova Gradiška sa sjedištem u Slavonskom Brodu u Ulici A. Starčevića br. 8. Kasnije, 1973.g. Arhiv je dobio od grada na uporabu secesijsku zgradu u Ulici A. Cesarca 1. gdje se i danas nalazi. Nakon osnivanja Arhiva osnovane su i ispostave - sabirni centri u Slavonskoj Požegi i Novoj Gradiški.

Tijekom Domovinskoga rata Državni arhiv u Slavonskom Brodu doživio je teška oštećenja tijekom artiljerijskih i avionskih napada agresora na Slavonski Brod 1992. Arhivsko gradivo je ipak ostalo neoštećeno. Najstarije i najvrednije arhivsko gradivo već je u studenom i prosincu 1991. izmješteno je iz Slavonskog Broda u Varaždin te i nije bilo izloženo direktnoj opasnosti dok je drugi dio gradiva izvezen iz grada u kolovozu 1992. tijekom najžešćih napada na grad.

Kolovoz 1992

Arhiv je bio inicijator i aktivni sudionik u zaštitnom preseljavanju i drugih arhivskih fondova koji nisu u njegovom vlasništvu: Arhiva Franjevačkog samostana i Arhiva obitelji Brlić tako da je i njihovo gradivo u potpunosti sačuvano. Osim proizašlih velikih materijalnih troškova u obnavljanju razorenog, ratna zbivanja su znatno usporila rad na sređivanju gradiva, izradi obavijesnih pomagala, preuzimanju gradiva i nadzoru nad gradivom u nastajanju.

Državni arhiv u Slavonskome Brodu od samoga osnivanja 1959. je započeo s intenzivnim prikupljanjem arhivskoga gradiva, njegovom obradom, evidentiranjem i mikrofilmiranjem. Osnivanje toga Arhiva u posljednji trenutak je omogućilo zaštitu gradiva Vojnog komuniteta Brod ( do razvojačenja Vojne krajine 1881.), Gradskog poglavarstva Brod na Savi/Slavonski Brod od 1881. do 1945., i Kotarskih oblasti Brod, Garčin i Oriovac , te Gradskog Poglavarstva Požega ( 1765. - 1941.) i Kotarske oblasti Požega (1867. - 1945.). Arhiv je preuzeo obvezu zaštite, obrade i evidentiranja arhivskoga gradiva i s područja Nove Gradiške i Požege. Uz zaštitu preuzetog gradiva, Arhiv je evidentirao i gradivo izvan Arhiva, posebno vodeći brigu o Arhivu obitelji Brlić, koji je zalaganjem Državnoga arhiva u Slavonskome Brodu i mikrofilmiran.

Uz zaštitu i obradu arhivskoga gradiva izuzetno dobri rezultati postignuti su u izradi evidencija o stvarateljima arhivskoga gradiva te o zaštiti toga gradiva.

Arhiv je od samog osnutka do danas svojom kulturnom angažiranošću, organiziranjem izložbi, predavanjima, prezentacijama knjiga, napisima u periodici i sl. kontinuirano doprinosio popularizaciji arhivske djelatnosti i arhivskog gradiva, te osobito podizanju svijesti o značaju čuvanja arhivskog gradiva i ostale kulturne baštine za cjelokupnu lokalnu, regionalnu i širu državnu zajednicu u kojoj djeluje.

Danas Arhiv u Slavonskom Brodu ima ukupno 1030 arhivskih fondova sa 3.194,02 dužna metra arhivskog gradiva. U Slavonskom Brodu nalazi se 442 fonda i 1613,34. d/m gradiva. U Novoj Gradiški 225 fondova i 617, 99 d/m gradiva, a u odjelu u Požegi nalazi se 363 arhivska fonda sa 962, 69 d/m gradiva.

Zgrada   Arhiva 1995-crop

 

 

Nalazite se ovdje: Naslovnica O nama Povijesni razvoj