Državni arhiv u Slavonskom Brodu

Srijeda, 22. studeni 2017.
Croatian English

Predstavljanje knjiga

Predstavljena knjiga ''Povijest hrvatskog jezika-16. st.''

Povijest hrvatskog jezika SLAVONSKI BROD - U ponedjeljak, 26. ožujka, u prostoru Državnog arhiva u Slavonskom Brodu održana je, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Slavonski Brod i Državnog Arhiva, promocija knjige Povijest hrvatskog jezika-2. knjiga, 16. st. Knjiga je promovirana u sklopu Dana hrvatskog jezika i povodom 45. godina izlaska Deklaracije o položaju i nazivu hrvatskog jezika. Knjiga je izašla u nakladi Društva za promicanje hrvatske kulture i znanosti ''Croatica'' iz Zagreba 2011. godine i ona je druga knjiga koja je izašla u sklopu izdavačkog projekta kojim se široj javnosti želi predstaviti sinteza povijesnog razvoja hrvatskog jezika od srednjeg vijeka do 21. stoljeća.
   Na početku promocije knjige predstavili su se učenici glazbene škole Antonio i Edita Kolovrat na gitari i violini, izvevši dvije skladbe. Voditeljica programa mr. sc. Irena Krumes-Šimunović predstavila je dvojicu sudionika na ovome projektu, akademika Josipa Bratulića i akademika Stjepana Damjanovića, koji su i promovirali knjigu. Prof. Damjanović je objasnio kako je knjiga koncipirana i koje su značajke hrvatskog jezika u 16. stoljeću. Istakao je da je 16.st. vrijeme renesanse u kojem su česte migracije i pomicanja stanovništva na zapad zbog prodora Turaka u Hrvatskoj.
-Zajednički termin kojim se može opisati 16. stoljeće na području jezika u Hrvatskoj je dezintegracija. Pojavljuje se veliki broj pokrajinskih književnosti, koriste se sva tri narječja, a opće hrvatsko pismo još nije odabrano iako se uočava da će topostati latinica, rekao je Damjanović.
   Prof. Bratulić je naglasio važnost jezika koji je sinonim za narod koji se prepoznaje po njemu rekavši da je za integraciju hrvatskog jezika bilo iznimno važno 16. stoljeće sa svoja tri dijalekta, tri pisma, tri govora i u mnogim rječnicima koji su tad nastajali. Rečeno je da se kroz ovaj izdavački projekt nastojiprikazati vanjski razvitak jezika (povijesne, političke i kulturne prilike) i unutrašnji razvitak jezika (promjene jezičnih jedinica –glasova, oblika, riječi, rečenica).

Izvod iz predgovora knjige:

''U ovoj knjizi daje se opis povijesnoga razvitka hrvatskoga jezika u 16. stoljeću, i to opisom razvoja hrvatskih narječja i hrvatskoga književnog jezika. Čakavski, kajkavski i štokavski nisu tri različita književna jezika, nego su tri dijalekatske stilizacije hrvatskoga književnog jezika. Njegovo su južnoslavensko ustrojstvo Hrvati dobili u knjige od crkvenoslavenskoga jezika iz ćirilometodske škole. Taj se vrlo rano, osim u svetoj liturgiji, potpuno otvorio govorima triju hrvatskih narječja. Temeljna je značajka hrvatske jezične situacije mnogodijalekatnost i tronarječnost. Hrvatski književni jezik tijekom njegova razvoja nisu određivala pojedina narječja i njihovi dijalekti kao zasebne danosti, nego komunikacijski suodnosi među njima. Hrvatski književni jezik nije nastao izborom i ustoličenjem jednoga dijalekta, već međuodnosom triju narječja: prvotno su prevladavala čakavska narječna obilježja, a onda su se tomu sve više pridruživala štokavska i kajkavska obilježja. U tome smislu može se zaključitida je tronarječnost važno obilježje hrvatskoga književnog jezika.
Na početku knjige akademik Radoslav Katičić piše o hrvatskome jeziku na pragu novovjekovlja te naglašava da je hrvatski jezik zakoračio u novo doba "U vrlo teškim uvjetima i uz doista komplicirane okolnosti". Hrvatska narječja u 16. stoljeću opisuje prof. dr. sc. Josip Lisac prikazujući njihova obilježja, razvoj i razmještaj te odnos narječja prema hrvatskome književnom jeziku. Dr. sc. Amir Kapetanović piše o čakavskome hrvatskom književnom jeziku, kajkavski hrvatski književni jezik prikazuje prof. dr. sc. Diana Stolac, štokavski hrvatski književni jezik doc. dr. sc. Sanja Vulić, a tronarječni tip hrvatskoga književnog jezika akademik Josip Bratulić. Akademik Stjepan Damjanović piše o jeziku hrvatskih glagoljičnih tekstova, a jezik hrvatskih pravnih tekstova opisuje doc. dr. Boris Kuzmić. Hrvatska imena, kako ona iz domovine tako i iz dijaspore, opisuje prof. dr. sc. Anđela Frančić, a o hrvatskome leksiku i leksikografskim djelima nastalim u 16. stoljeću piše prof. dr. sc. Marko Samardžija. Autorske prinose zaključuje prof. dr. sc. Ranko Matasović, koji opisuje odnos hrvatskoga jezika i drugih europskih jezika u 16. stoljeću. Na kraju knjige nalazi se Antologija djela iz 16. stoljeća, u koju su uvršteni uglavnom kronološkim redoslijedom odlomci izabranih djela: većinom su to autorska književna djela, ali ima glagoljaških i protestantskih tekstova, pravnih tekstova i dr.''

  Tekst: Katarina Aladrović-Mehandžija, Domagoj Zovak

Nalazite se ovdje: Naslovnica Predstavljanje knjiga Predstavljena knjiga ''Povijest hrvatskog jezika-16. st.''