Državni arhiv u Slavonskom Brodu

Srijeda, 18. srpanj 2018.
Croatian English

Tribine, predavanja...

Održana tribina o Ruđeru Boškoviću

ruer.jpgSLAVONSKI BROD - U izložbenom prostoru Državnog arhiva u Slavonskom Brodu održana je u utorak, 27. rujna 2011., tribina o poznatom fizičaru, filozofu, matematičaru i astronomu iz Dubrovnika, isusovcu Ruđeru Boškoviću. Predavanje o Ruđeru Boškoviću održao je prof. dr. sc. Stipe Kutleša, predavač na Hrvatskim studijima i Filozofskome fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.

Tribinu je uz Državni arhiv u Slavonskom Brodu organizirao i Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Brodu. 

ŠKOLOVANJE - Ruđer Bošković je rođen u Dubrovniku 18.05.1711. kao sedmo dijete majke Paule Bettera (iz bogate talijanske obitelji) i oca Nikole Boškovića, trgovca. Osnovno obrazovanje je stekao u Dubrovniku, a s 15 godina odlazi u Rim, gdje stupa u isusovački Collegium Romanum. 1732. je završio filozofiju, a nedugo potom i teologiju. Po završenom studiju teologije zaređen je u svećenika te je stupio u isusovački red. Profesorom matematike postaje 1740. godine. Ruđer Bošković se bavio mnogim matematičkim problemima, beskonačno malim veličinama, logaritmima negativnih brojeva, problemom tijela maksimalne atrakcije itd. U svojoj knjizi Elementa matheseos universae (Rim, 1754. godine) daje znatan broj teorema iz trigonometrije, prvi izvodi četiri osnovne diferencijalne formule sferne trigonometrije, kao i oskulatorni krug.  U raspravi De aestu maris (1747. godine), prvi među matematičarima govori o neeuklidskoj geometriji, u kojoj se s krivuljama radi isto kao i s pravcima, te predlaže geometriju s tri i više prostornih i jednom vremenskom veličinom, koja se danas i upotrebljava.

DOPRINOSI U ZNANOSTI  - Bavio se i astronomijom i objavio pet knjiga pod nazivom Opera pertinentia ad opticam et astronomiam (1785. godine) U njima izlaže svoju teoriju o aberaciji svjetlosti, te kao i Einstein smatra brzinu svjetlosti konstantnom. Po njemu je sve relativno, kako prostor, tako i vrijeme. Mjerila nisu konstantne duljine i smanjuju se u pravcu kretanja. Kao metodu za pronalaženje skretanja svjetlosne zrake pri prolazu kroz razne sredine, preporuča pokuse s dva dalekozora od kojih je jedan ispunjen vodom. Ispitujući krivulju refrakcije, prvi određuje visinu troposfere. Iz tri opažanja Sunčevih pjega određuje rotaciju Sunca i njegov promjer, izvodi jednadžbu šestog stupnja za kretanje kometa, koju su kasnije prihvatili Olbers, Langrange, Opolcer i Wilkens. Zamišlja zvijezde kao veća ili manja sunca. Njegova atomistika predvidjela je zvijezde sa vrlo gustom i vrlo razrijeđenom materijom, divove i patuljke, koji su otkriveni tek u 20. stoljeću. Zvjezdarnica u Breri blizu Milana, za koju je izradio planove, bila je najmodernija u to doba. Osnovao je praktičnu astronomiju, prvi ukazao na potrebu ispitivanja grešaka mjernih instrumenata i dao formulu za ispravke grešaka. U geodeziji, 1741. Ruđer Bošković je iznio ideju o geoidu kao obliku Zemlje. U knjizi De litteraria expeditione per pontificiam ditione ad dimentiendos meridiani gradus et corrigendam mappam geographicam, iussu et auspiciis Benedicti XVI (1755. godine)) prvi obraća pažnju na skretanja vertikala, što je, po njemu, posljedica nerazmjerne raspodjele masa na površini Zemlje. U tu je svrhu 1750. izveo mjerenje meridijanskog luka između Rima i Riminija zajedno s Christopherom Maireom i razvio mrežu trokuta s dvjema geodetskim osnovicama kod Rima i Riminija. Knjiga je prevedena i na francuski 1770. godine. U optici je poznat po instrumentima kao što je prizma s promjenljivim kutom i kružni mikrometar. U djelu Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium, objavljenom u Beču 1758. godine, iznosi da je sve materija i kretanje. Po njemu je materija sastavljena od istih čimbenika, samo je različiti zakoni čine različitom. Bohrov atom je direktan potomak Boškovićeva atoma.On uvodi zakon sila, koje su odbojne na malim međuelektronskim udaljenostima, a privlačne na velikim udaljenostima, što kasnije dalje razvija Michael Faraday. Atom svodi na središnju točku oko koje se šire oblaci privlačno-odbojnih sila (Boškovićevo polje).

Bošković se, iako svećenik, zalagao za Kopernikov sustav. Bio je vrlo ugledna ličnost tog vremena. Tijekom 1761. godine astronomi su se pripremali da promatraju prolaz Venere ispred Sunčeva diska i u tu svrhu ga britanski Royal Society šalje u Istanbul kako bi mogao promatrati taj prolaz. Ruska akademija znanosti ga prima za člana u Sankt Petersburgu. Francuska ga je 1773. godine, kada je ukinut isusovački red, imenovala ravnateljem optike za mornaricu.

Bio je poznat i kao inženjer, pjesnik i diplomat. Kao inženjer, na zahtjev pape Benedikta XIV. napravio je planove za popravku apsida i kupola crkve Svetog Petra u Rimu i radio na isušivanju močvara u Italiji. Kao diplomat odlazi u London kako bi ublažio sumnje Velike Britanije da Dubrovnik (tadašnja Ragusa) pruža usluge Francuskoj i na taj način krši svoju neutralnost. Tada biva primljen i u londonski Royal Society.

Naslijeđe - U Zagrebu je 1950. godine osnovan Institut za znanstvena istraživanja na području atomske fizike, koji je na prijedlog hrvatskog fizičara Ivana Supeka dobio ime Ruđera Boškovića. Astronomsko društvo u Beogradu je nazvano po njemu, kao i jedan krater na Mjesecu.

Važnija djela
De maculis solaribus iz 1736. godine (O Sunčevim pjegama)
De circulis oscillatoribus iz 1740. godine (O oskulatornom krugu)
De viribus vivis iz 1745. godine (O živoj sili)
De cometis iz 1746. godine (O kometima)
De lumine iz 1748. godine (O svjetlosti)
 
 
Izvor:  AMOIC
Nalazite se ovdje: Naslovnica Tribine Održana tribina o Ruđeru Boškoviću