Završeno 50. savjetovanje HAD-a (Osijek, 24.-26.10. 2018.)
OSIJEK – U organizaciji Hrvatskog arhivističkog društva (HAD) i Državnog arhiva u Osijeku, od 24. do 26. listopada 2018. godine održano je u Hotelu “Osijek” u Osijeku 50. savjetovanje HAD-a s temom “Privatno arhivsko gradivo i koncept sveobuhvatnog arhiva”. Sudionici ovogodišnjeg trodnevnog savjetovanja mogli su poslušati ukupno 16 izlaganja, koja su se većinom odnosila na zadanu temu.
Prvi dan, na otvorenju savjetovanja, pozdravne govore održali su dr. sc. Silvija Babić, predsjednica HAD-a, dr. sc. Dražen Kušen, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku, dr. sc. Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva i dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik Ministarstva kulture RH.
Prema riječima dr. sc. Dražena Kušena, koji je imao priopćenje na temu “Javna briga za privatno gradivo u kontekstu hrvatskoga sveobuhvatnog arhiva”, pojam sveobuhvatni arhiv je izveden iz pojma na engelskom jeziku total archives što bi podrazumijevalo strategiju dokumentiranja povijesnog razvitka i svih područja života jedne zajednice na bilo kojoj razini. Takva se strategija provodi prikupljanjem svih vrsta arhivskoga gradiva (javnog i privatnog), koje ima veze sa životom i razvojem nekog područja, od gradiva službene administracije preko gradiva koje nastaje u različitim javnim i privatnim ustanovama i onoga koje nastaje u području gospodarstva, sve do odgovarajuće dokumentacije osobnog karaktera.
Elizabet Kuk iz Hrvatskog državnog arhiva imala je izlaganje na temu “Postupanja arhiva u svrhu zaštite privatnoga arhivskog gradiva” u kojemu je stavila naglasak na zakonske obveze stvaratelja privatnog arhivskog gradiva prema nadležnim državnim arhivima. Također je napravila usporedbe između odredbi staroga i novoga zakona o arhivskom gradivu, kada su obveze stvaratelja privatnog arh. gradiva u pitanju.
Borut Gulič, također iz Hrvatskog državnog arhiva, imao je priopćenje s nazivom “Prepoznatljivost arhiva – uvjet za predaju privatnoga gradiva” u kojemu je naglasio važnost privatnog arhivskog gradiva u slučaju kada za istraživanje određenih pojava i/ili događaja nema adekvatnih podataka u javnome arhivskom gradivu, istaknuvši da je privatno arhivsko gradivo često čak i važnije od javnog arhivskog gradiva. Autor je osobito istakao potrebu za jačanjem vidljivosti i prepoznatljivosti državnih arhiva kao ustanova koje bi u javnosti trebale biti prepoznate kao poželjne adrese za pohranu arhivskog gradiva u vlasništvu privatnih stvaratelja.
O važnosti zapisa/kronika privatnih osoba za povijesna istraživanja govorio je dr. sc. Omer Zulić, ravnatelj Arhiva Tuzlanskog kantona iz BiH. On je kroz svoju temu “Kronike i njihov značaj za historijska istraživanja s osvrtom na osobnu zbirku kroničara Mumina Trumića pohranjenu u Arhivu Tuzlanskog kantona” pokazao da i zapisi javno “neeksponiranih” osoba mogu značajno unaprijediti i dopuniti istraživanja određenih povijesnih tema kao što je bio slučaj sa zapisima Mumina Trumića o događajima koji su se zbili tijekom rata u Bosni i Hercegovini 1992.-1995. godine.
Dr. sc. Ivo Orešković iz Državnog arhiva u Dubrovniku imao je izlaganje s temom “Rukopisna ostavština Pere Veselića pok. Mata: neprocjenjivo vrelo za povijesno i demografsko istraživanje iseljavanja stanovništva Konavala”. Navedena pisana ostavština je bitan izvor za nadogradnju ostavinskim i javnobilježničkim spisima iz kojih se iščitava povijest nekoliko generacija obitelji Veselić s naglaskom na materijalni napredak i razvoj te obitelji kao i njihove međusobne odnose u kontekstu iseljavanja iz Konavala u prvoj polovini 20. stoljeća.
O zaštiti privatnoga arhivskog gradiva Državnoga arhiva u Splitu govorila je Maja Kovačević Kuzmanić koja je donijela podatke o dijelu preuzimanja privatnog gradiva u splitski arhiv zadnjih deset godina. U svome izlaganju naglasila je važnost potrebe za većim otvaranjem arhiva prema javnosti kako bi se sa korisnicima izgrađivao čvrst i trajan odnos te kako bi oni bili bolje informirani o tome da arhivi čuvaju i privatno arhivsko gradivo.
Tonko Barčot iz Državnog arhiva u Dubrovniku održao je izlaganje s temom “O nestalnosti privatnog arhivskog gradiva i protočnoj granici između javnog i privatnoga – iskustva u Arhivskom sabirnom centru Korčula – Lastovo” u kojemu je progovorio o iskustvu s donacijama privatnoga arhivskog gradiva i odnosu prema konceptu sveobuhvatnog arhiva. Naglasio je okolnosti kada privatno gradivo udruga u malim sredinama ima veću važnost nego gradivo javnih stvaratelja te slučajeve kada spletom raznih okolnosti javni dokumenti dođu u privatne ruke (s otpada…).
Silvio Salamon Jazbec iz JANAF-a prikazao je najveću hrvatsku privatnu zbirku arhivskih gramofonskih ploča koja je bila u posjedu privatnog kolekcionara Eduarda Čapke. U svome priopćenju donio je povijest nastanka zbirke, njezinu veličinu i strukturu, stanje i način korištenja. Čapka je donirao 6.500 gramofonski ploča, od kojih neke potječu i sa početka 20. stoljeća, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Studentice Filozofskog fakulteta u Osijeku, Valentina Markasović, Petra Kolesarić i Petra Sršić, zajedno sa dr. sc. Danijelom Jelašem iz Državnog arhivu Osijeku predstavili su rad na temu “Heraldičke radionice u Državnome arhivu u Osijeku kao dio izložbenoga projekta Valpovački vlastelini Prandau – Normann”. Prezentirane su aktivnosti sa heraldičke radionice osmišljene u suradnji Državnog arhiva u Osijeku i studenata povijesti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Radi se o trima radionicama (za vrtički uzrast, niže razrede osnovne škole te za više razrede osnovne škole i srednjoškolce) organiziranim u sklopu izložbe Valpovački vlastelini Prandau-Norman. Sve radionice su imale za cilj upoznati polaznike s grbovima, tj. sa poviješću njihova nastanka te njihovim karakteristikama, ali i omogućiti polaznicima radionice da praktično primjene naučeno kroz izradu grbova.
Petar Elez, ravnatelj Državnog arhiva u Vukovaru i Irena Milobara, također iz vukovarskog Arhiva, predstavili su didaktičku igru “Putovima zavičaja” kao zanimljiv primjer arhivske pedagogije. Navedena igra je namijenjena školskoj djeci koju se potiče, kroz kartice sa pitanjima i lijepo dizajniranu ploču za igru, na upoznavanje svoga zavičaja.
Krešimir Meze (Think Big Hub d.o.o.) i doc. dr. sc. Arian Rajh (Highflott d.o.o.) izlaganjem na temu “Stvarno? Stvaratelji privatnog gradiva kao promotori suvremenog arhiviranja” problematizirali su važnost izgradnje stručne zajednice oko ideje arhiviranja osobnih digitalnih sadržaja. Autori izlaganja promišljaju kako bi današnji stvaratelji privatnoga gradiva postali promotorima suvremenoga arhiviranja i zaključuju da se to može dogoditi samo ako sami arhiviraju vlastite digitalne sadržaje.
Petra Đuričić i dr. sc. Hrvoje Stančić, oboje sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predstavili su rezultate vlastitog istraživanja edukacijske aktivnosti nacionalnih arhiva u Europskoj uniji s ciljem dobivanja uvida u trenutačnu ponudu edukativnih aktivnosti arhiva. Istraživanje je poslužilo za formuliranje preporuka za dobru odgojno-obrazovnu praksu koju hrvatski arhivi mogu primjeniti.
Mario Marković (Filozofski fakultet u Zagrebu) i Josip Mihaljević (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje) napravili su istraživanje o dobrim primjerima elektroničkih arhivskih obrazovnih sadržaja. Analizirani su obrazovni sadržaji 21 svjetskog arhiva s naglaskom na interaktivne obrazovne mrežne sadržaje, ali su pokazani i zanimljivi sadržaji sa web stranice Hrvatskog arhivističkog društva. Istraživanje daje uvid u to koliko se arhivi brinu o obrazovanju svojih korisnika, kojim se vrstama sadržaja koriste za to te kojim bi se suvremenim tehnologijama mogli koristiti da poboljšaju kvalitetu elektroničkih obrazovnih sadržaja na svojim stranicama.
Dr. sc. Edvin Buršić (Financijska agencija) imao je izlaganje o očuvanju potpunosti digitaliziranog dokumenta zaljučivši kako se potpunost može, između ostaloga, postići ako je priručnik digitalizacijskih procedura dobro propisan i utemeljen, ako je gradivo sređeno i ako može podnijeti proces digtalizacije bez uništenja, ako su korišteni skeneri adekvatne kvalitete i ako metapodaci adekvatno opisuju digitalizirani dokument.
Sudionicima 50. savjetovanja HAD-a predstavljeni su i rezultati ankete o stvarateljima privatnoga gradiva kroz podatke državnih arhiva u Hrvatskoj. Anketu su predstavili Kristijan Karajić i Elizabet Kuk iz Hrvatskog državnog arhiva.
Na 50. savjetovanju održana je redovna godišnja skupština Hrvatskog arhivističkog društva kao i okrugli stol o položaju i statusu arhivske struke i arhivskih djelatnika. Također je održan i sastanak kolegija ravnatelja državnih arhiva (KRAH) te sastanak sindikalnih predstavnika iz državnih arhiva.
Zadnji dan Savjetovanja članovi Predsjedništva HAD-a donijeli su izvještaje sa skupova, radionica i predavanja na kojima su sudjelovali. Dr. sc. Hrvoje Stančić, dr. sc. Melina Lučić, dr. sc. Dražen Kušen i dr. sc. Danijel Jelaš predstavili su nova izdanja Državnog arhiva u Osijeku.
Na savjetovanju su sudjelovali i djelatnici Državnog arhiva u Slavonskom Brodu.
Tekst i foto: Domagoj Zovak
FOTOGALERIJA