Novosti

Hrvatski sabor donio novi Zakon o arhivskom gradivu i arhivima

Hrvatski sabor 2

ZAGREB – 29. lipnja 2018. Hrvatski sabor je na 8. sjednici sa 72 glasa ‘za’, 15 suzdržanih i 20 ‘protiv’ donio novi Zakon o arhivskom gradivu i arhivima. Donošenju Zakona prethodilo je izjašnjavanje o više od 60 amandmana Mosta, koji smatra da se predloženim Arhivi zatvaraju. U glasovanju o Zakonu nisu bili jednoglasni ni zastupnici vladajućih stranaka (HDZ, HSLS). Novim se Zakonom pomiče datum do kojeg je gradivo dostupno na 30. svibnja 1990.

Za razliku od starog Zakona koji je na snazi od 1997. godine, novim se Zakonom omogućuje preobrazba iz klasičnog u digitalni arhiv. U tom se smislu definira pretvorba iz analognog u digitalno arhivsko gradivo uz istodobno stvaranje zakonskih pretpostavki za stvaranje, predaju i čuvanje gradiva koje nastaje kao izvorno digitalno arhivsko gradivo. To podrazumijeva pretpostavke za digitalizaciju ukupne usluge arhiva i to je ključna novina u odnosu na stari Zakon o arhivskom gradivu i arhivima.

Prihvaćenjem Zakona Vlada preuzima obvezu izrade Nacionalnog plana razvoja arhivske djelatnosti kojim će se provedbeno urediti prikupljanje arhivskog gradiva u digitalnom obliku i njegova pohrana u digitalni arhiv. Značajan dio tih aktivnosti već je planiran Projektom digitalizacije kulturne baštine koji će se provoditi u razdoblju 2019. ‒ 2022. godine i za koji je iz sredstava EU osigurano 80 milijuna kuna.

Ovim se Zakonom izravno doprinosi razvitku digitalnog društva, a očekuje se i značajno financijsko rasterećenje gospodarstva. Konačnim prijedlogom Zakona omogućuje se gospodarstvu i javnim stvarateljima arhivskog gradiva da stvaraju digitalno dokumentarno i arhivsko gradivo uz puno čuvanje pravne sigurnosti. Hrvatska se tako priključuje suvremenim trendovima europskog digitalnog društva te postiže značajne uštede u gospodarstvu i javnom sektoru.

Nadalje, Zakonom se unaprjeđuje dostupnost i korištenje arhivskog gradiva u Arhivima, ali već i kod stvaratelja arhivskog gradiva prije predaje gradiva u nadležni Arhiv. Zakonom se liberalizira dostupnost arhivskog gradiva, ukida se rok od 30 godina nedostupnosti i javno arhivsko gradivo postaje dostupno od njegovog nastanka, osim ako zakonom nije određeno drukčije. To je jedna od ključnih zakonskih novina jer je gradivo nastalo nakon 1990. godine značajno dostupnije u odnosu na stari Zakon.

Zakonom se kvalitetno rješava pitanje dostupnosti arhivskog gradiva nastalog u razdoblju 1945. do 1990. godine. Podatci u javnom arhivskom gradivu koje je nastalo do 30. svibnja 1990. godine dostupni su bez ograničenja, osim zaštićenih osobnih podataka, a njima se ne smatraju podatci o obavljanju službenih dužnosti i poslova, utjecaju i ulozi osoba koje su obnašale javne dužnosti ili pripadnika i suradnika službi sigurnosti nedemokratskog režima iz razdoblja 1945. ‒ 1990. godine.

Izvješćem o prikupljenim popisima arhivskog gradiva utvrđeni su popisi na području nadležnosti svih državnih arhiva i ti su popisi dostupni na njihovim mrežnim stranicama. Na taj je način utvrđeno kod kojih se imatelja gradivo danas nalazi i kod kojih će nakon prihvaćanja ovog Zakona biti dostupno i prije predaje u nadležni državni arhiv.

Nacionalnim planom razvitka arhivske djelatnosti operacionalizirat će se preuzimanje i pohrana arhivskog gradiva nastalog do 30. svibnja 1990. godine te utvrditi mjere za stvaranje digitalnog arhivskog gradiva i digitalnog arhiva.

Izvor: HRT teletext; Ministarstvo kulture RH

Skip to content

Ova web stranica koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi poboljšala korisničko iskustvo. Nastavkom uporabe stranice prihvaćate uvjete korištenja. više

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close