Novosti

Književna večer „Krleža danas“ u Slavonskom Brodu u povodu 120. godišnjice rođenja

Krleža danas
SLAVONSKI BROD – U Državom arhivu je u četvrtak 10. listopada 2013. održana književna večer „Krleža danas“ koju su slavonskobrodski ogranak Matice hrvatske i Državni arhiv organizirali u povodu obilježavanja 120. godišnjice rođenja Miroslava Krleže, po mnogima jednog od najcjenjenijih i najznačajnijih hrvatskih pisaca 20. stoljeća. Gosta književne večeri, Velimira Viskovića, književnog kritičara, esejista i leksikografa je predstavio predsjednik Ogranka Matice hrvatske Slavonski Brod mr.sc. Ivan Medved nakon čega je pred punom dvoranom arhiva započelo zanimljivo izlaganje o Krležinom životu i radu.

 

Visković je naglasio da iako vlada mišljenje kako je Krleža težak i kompliciran pisac ipak ga mnogi i prema anketama i stručnim mišljenjima smatraju najcjenjenijim hrvatskim piscem, a na popisu 10 najboljih hrvatskih djela u većini žanrova uvijek se nađu i Krležina.

 
Visković smatra da prigovor o težini njegove proze i drame ne stoji jer su svi vrhunski pisci 20. stoljeća na neki način teški pisci. Krležu smatraju piscem ljevice jer se priklonio komunizmu još početkom 20-tih godina 20. stoljeća, no tijekom 30-tih godina polemizira i sa ljevicom i desnicom.
 
Kada je 1950. počeo raditi na mjestu direktora Leksikografskog zavoda u njega je doveo i intelektualce građanske provinijencije pa čak i one koji su pripadali nacionalističkim i katoličkim krugovima; zapošljava i svoje protivnike iz predratnih polemika kao što su Mato Ujević, Kruno Krstić, Milan Ćurčin.
 
Potpisuje Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967., a nakon negativnoga političkog odjeka tog čina u jugoslavenskom političkom vrhu podnosi ostavku na članstvo u CK SKH. Krleža se povlači s političke pozornice i događaje oko Hrvatskog proljeća promatra distancirano upozoravajući hrvatsko rukovodstvo da se čuva naglih iskoraka i radikalnih nacionalista.
 
Pisac koji je objavio golemi opus (sabrana djela obuhvaćaju 80 svezaka), pisao romane, novele, drame, poeziju, eseje, putopise, dnevnike; čija su dramska djela izvođena ubrzo nakon objavljivanja, pisac koji je postao priznat i poznat još za života, zbog svog političkog stava i ideologije uvijek izaziva polemike koje je i sam rado vodio. Važno je naglasiti Krležino bardovsko mjesto u hrvatskoj književnosti i kulturi te ukazati na visoku repertoarnu zastupljenost Krležinih djela na srednjoeuropskim scenama.
 
Tekst: Katarina Aladrović

 

Foto: Gordana Slanček
Skip to content

Ova web stranica koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi poboljšala korisničko iskustvo. Nastavkom uporabe stranice prihvaćate uvjete korištenja. više

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close