Novosti

Matoš u ozračju hrvatske političke konstante – uz 140. godišnjicu rođenja

Joško Ševo-recital Matoš
SLAVONSKI BROD – Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod, Državni arhiv u Slavonskom Brodu i Gradska knjižnica Slavonski Brod, jučer su (24.9.), u Gradskoj knjižnici, obilježili 140. obljetnicu rođenja književnika Antuna Gustava Matoša (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.). Brojnim posjetiteljima Matoševe stihove nadahnuto je govorio hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac Joško Ševo.

 
Joško Ševo (rođen 1959. godine u Trogiru) profesor je hrvatskog jezika i književnosti i diplomirani glumac, a u statusu je redovitog profesora Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu. Izbor upravo ovog dramskog umjetnika, kako je rekao predsjednik Matičinog brodskog ogranka, mr.sc. Ivan Medved, nije slučajan jer Ševo je, kao i Matoš, dokazani domoljub i pročelnik je Odjela za kazalište i film Matice hrvatske. Zahvaljujući na velikom odazivu publike, Ševo je, citirajući Iva Vojnovića, rekao:
 
– To pokazuje da smo još uvijek vlast. Da nas još uvijek ima. I pokazuje kako to neće tako lako prestati, biti poništeno, na bilo koji način. U izbor iz Matoševih pjesama, među kojima su bile neizostavne i one, široj publici najpoznatije, 1909., Maćuhica, Stara pjesma, Utjeha kose, Notturno, Gospa Marija… Ševo je uključio i pjesmu Revija 1 koju, sadržajem i ozračjem, kao da je pisao neki suvremeni svjedok hrvatske političke i društvene stvarnosti. S puno energije i žara Ševo je govorio Matošovu cikličku pjesmu Mòra a svojom interpretacijom i sugestibilnošću izuzetno uspješno je ‘oživio’ Matoševo halucinantno stanje psihe. Ono, međutim, ako se pjesma analizira s književno teorijskog aspekta, kao i sama pjesma, višeslojno je ali i svojevrsna potka ‘intelektualnom’ Matošu koji kroz Mòru kritički, bez svjetonazorskih konotacija, ‘progovara’ o mnogim i različitim aspektima nove epohe.
 
Matoševe „misli o Hrvatskoj, njezinim političarima i inteligenciji, o hrvatskome mentalitetu, o uzrocima hrvatske nesreće i propadanja, o odnosu Hrvatske prema Europi, odnosu Hrvata i Srba, kao i drugim političkim, kulturnim i društvenim pojavama i danas su toliko aktualne, da bi čitatelj ne poznajući ime autora lako mogao zaključiti kako ih je napisao neki naš suvremenik” (Davor Dijanović).  O prigodi ove obljetnice Matoševa rođenja dobro je podsjetiti se i na to kako je, ne samo svojim lirskim pjesmama, među kojima je značajan broj izrazito domoljubnih, Matoš svojim novelama, pjesmama, feljtonima, esejima, putopisima, likovnim i književnim kritikama – najznačajnija osobnost hrvatske moderne. 
 
Književna struka jednoznačna je u ocjeni kako bez Matoševa stvaralaštva na području kritike, proze i poezije hrvatska književnost ne bi bila onakva kakvu ju danas poznajemo. Upravo je Matoš, uz Eugena Kumičića, naš najznačajniji francuski đak druge polovice 19. i početka 20 stoljeća, bio taj koji je hrvatsku književnost lišio uskogrudnog provincijalizma i prožeo tadašnjim europskim strujanjima. Matoš, kao vjerni sljedbenik Ante Starčevića (ali ne i član njegove, kao niti bilo koje druge političke stranke) svojim opservacijama o društvenim, političkim i kulturnim pojavama u tadašnjoj Hrvatskoj i Europi, snažno je utjecao na hrvatsku inteligenciju. Bio je i izvrstan estet, stilist i polemičar, ali bio je i zagovornik one duhovne i kulturne Europe koja je, očito, u današnjoj Europskoj uniji marginalizirana u odnosu na druge Unijine politike.
 
„Mi smo idealiste, jer ne branimo samo kesu od kulturnih kesaroša i lupeža, jer se ne borimo samo za ekonomske probitke, nego i za ugroženi nam jezik i očuvanje mučenice duše hrvatske. Idealiste smo, jer smo nacionaliste, narodnjaci i Hrvati, i jer se borimo sa bogatijim, jačim protivnikom kojemu bismo odmah podlegli da se njegovoj ‘realističnoj’ politici kupovanja savjesti, da se politici punijeg našeg korita ne odupremo svojski i složno – ne samo ekonomski, nego budeći u narodu one neslomljive otporne i pasivne sile koje dadoše srušiti gordi Rim dvanaestorici palestinskih seljaka…” („Kristali duha – Misli i pogledi Antuna Gustava Matoša”, Školska knjiga 2004. urr.: dr. Mate Ujević i akademik Dubravko Jelčić).
 
Izvor: SBplus.hr / Borislav Stipić, 25.9.2013.
Skip to content

Ova web stranica koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi poboljšala korisničko iskustvo. Nastavkom uporabe stranice prihvaćate uvjete korištenja. više

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close