Novosti

Otvorena je izložba „Poplave, potresi, požari i epidemije u povijesnim izvorima“

SLAVONSKI BROD – U povodu Međunarodnog tjedna arhiva (7.-11. lipnja), jučer je u izložbenom prostoru Državnog arhiva u Slavonskom Brodu otvorena izložba „Poplave, potresi, požari i epidemije u povijesnim izvorima“. Izložbom se želi podsjetiti javnost na prirodne katastrofe (poplave, potresi, požari i epidemije) na području brodskog Posavlja o kojima postoji trag u arhivskim izvorima Državnog arhiva u Slavonskom Brodu. Autori izložbe su arhivisti Mislav Radošević (magistar povijesti i germanistike) i Domagoj Zovak (profesor povijesti).

Na izložbi su predstavljeni i neki tragični događaji koji su obilježili druge sredine, a o kojima postoje zapisi u slavonskobrodskom državnom arhivu. Ova izložba vremenski obuhvaća događaje od prve polovine 19. stoljeća sve do sedamdesetih godina 20. stoljeća. Značajan dio izvora govori o epidemijama koje su obilježile 19. i 20. stoljeće (kolera, velike boginje, “španjolska gripa”…), spominju se brojne poplave, izlijevanja rijeke Save te razorni potresi i požari koji su uzrokovali ne samo veliku materijalnu štetu nego i ljudska stradanja.

Ravnatelj Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, mr. sc. Ivan Medved, uvodno je podsjetio kako se Međunarodni dan arhiva obilježava od 2008. godine povodom osnutka Međunarodnog arhivskog vijeća (9.6.1948.), koja je krovna svjetska strukovna organizacija posvećena razvoju i promociji arhiva i arhivistike.  Istaknuo je i kako je ova izložba trebala biti postavljena prošle godine jer je tada za Međunarodni dan arhiva (9. lipnja 2020.) odabrana tema bila „Katastrofe u arhivima“.

-To se, naravno, nije odnosilo na katastrofalne događaje koji su eventualno zadesili arhive, već na prirodne katastrofe o kojima su sačuvani arhivski zapisi. I prošle i ove godine je ta tema vrlo aktualna, kako zbog pandemije novoga  koronavirusa tako i zbog prošlogodišnjih potresa u Hrvatskoj. Ovogodišnja tema Međunarodnoga arhivskog vijeća jest „Jačanje arhiva“, u koju se uklopila i nacionalna tema „Digitalno naše svagdašnje“. U skladu sa trendovima, Državni arhiv u Slavonskom Brodu pokrenuo je početkom ove godine novu web službenu stranicu i u sklopu nje Digitalni arhiv u kojem je javnosti dostupno naše digitalizirano arhivsko gradivo.

Viši arhivist Domagoj Zovak, jedan od autora izložbe, kazao je da je izložba postavljena na 25 panoa, kao što sam naslov kaže, u četiri glavne tematske cjeline.

– Izložbom su predstavljeni fragmenti arhivskog gradiva koji se nalaze u 24 arhivska fonda, a koji govore o 43 katastrofe sa, uglavnom, područja današnje Brodsko-posavske županije. Kronološki je obuhvaćen period od 1838. godine i poplave u Posavini, pa sve do 1972. i masovnog cijepljenja protiv velikih boginja u cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji. Značajan dio izložbe odnosi se na podatke o epidemijama (kolera, velike boginje, „španjolska gripa“…) zbog toga što su one imale najpogubniji utjecaj na stanovništvo. Među sedamdesetak ovdje predstavljenih preslika arhivskih dokumenata i desecima izvoda iz školskih spomenica, donosimo podatke i o zaraznim bolestima među životinjama, koje nisu imale direktan utjecaj na ljudsko zdravlje, međutim posredno su itekako utjecale na životni standard , posebice u 19. stoljeću, jer su te životinjske bolesti dovodile često do gladi ovdašnjeg stanovništva. Pored informacija o katastrofalnim događajima koji su zadesili u prošlosti brodsko Posavlje, na izložbi donosimo i podatke o raznim oblicima prevencija ili sanacije posljedica tih, često vrlo tragičnih, događaja. Podsjećamo tako na sustavno provođenje cijepljenja protiv velikih boginja u 19. i 20. stoljeću, koje su organizirale državne i lokalne vlasti. Evo i danas priča oko cijepljenja je vrlo aktualna, jer se upravo provodi masovno cijepljenje protiv koronavirusa koji uzrokuje bolest Covid-19. Danas je cijepljenje protiv Covida-19 na dobrovoljnoj bazi, dok je primjerice 1972. cijepljenje protiv velikih boginja bilo obavezno, što se i vidi na ovdje izloženom plakatu.

Arhivist Mislav Radošević, suautor izložbe, donio je kratak pregled najvećih poplava, požara i potresa koji se navode u izloženim dokumentima.

– Na izložbi smo pažnju posvetili i poplavama, pa su se kao vrijedan povijesni izvor pokazale školske spomenice, gdje su pojedini učitelji zapisivali događaje iz uže i šire okoline matičnog mjesta. Poplave su bile česta, ali lokalizirana pojava diljem Posavine, no iznimno velike i razorne su bile poplave 1878. i 1932. godine, zbog kojih je ubrzana gradnja i daljnja standardizacija i modernizacija savskog nasipa na slavonskoj obali. Treća tematska cjelina su požari. Brod je većinu 19. stoljeća bio pretežno izgrađen od drveta zbog zabrane gradnje kuća od tvrdog materijala u blizini tvrđave te su time veliki požari, koji bi progutali i čitave ulice, bili češća pojava nego u 20. stoljeću. Jedan od važnijih i najranijih požara za koji imamo sačuvane izvore je požar na zgradi gradskog Magistrata 1859. godine, kada je osim obližnjih kuća i gospodarskih građevina, izgorio krov i potkrovlje Gradskog magistrata. Veliki požari u centru i kod sajmišta 1872. i 1874. godine dovode do osnivanja, organizacije i daljnjeg razvoja Dobrovoljnog vatrogasnog društva u gradu Brodu, kako bi se što efektivnije i brže moglo reagirati i spriječiti širenje vatre u slučaju požara. Nažalost opasnost od velikih požara postojala je dalje u industrijskim postrojenjima, a najbolji primjer su veliki požari u rafineriji nafte Bosanski Brod 1954. i 1964. godine, u čijem su gašenju sudjelovali i slavonski vatrogasci. Zadnja tematska cjelina su potresi, koji iako se od navedenih katastrofa najmanje pojavljuju i imamo daleko manje izvora o istima, ne mogu predvidjeti niti ih se može spriječiti, već čovjek biva ostavljen na milost trenutka potresa, kao što smo se mogli osvjedočiti u slučaju potresa na zagrebačkom i petrinjskom području prošle godine. Za brodsku okolicu je svakako važan veliki potres koji se dogodio 13. travnja 1964. godine, 9:30 sati ujutro, prema tadašnjim procjenama oko 5,6 stupnjeva po Richteru.

Tekst: Domagoj Zovak

Foto: Joakim Čičić (DASB) i Gabrijela Orlović (DASB)

Na naslovnoj fotografiji: Mislav Radošević i fragmenti izložbe

Skip to content

Ova web stranica koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi poboljšala korisničko iskustvo. Nastavkom uporabe stranice prihvaćate uvjete korištenja. više

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close