Predstavljen ”Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik”
SLAVONSKI BROD – U suradnji s Ogrankom Matice hrvatske Slavonski Brod, Državni arhiv u Slavonskom Brodu u četvrtak, 17. ožujka u 19 sati prigodno je obilježio Dane hrvatskog jezika predstavljanjem jednog od najnovijih Matičinih izdanja, Srpsko-hrvatskog objasnidbenog rječnika. O knjizi su govorili ravnatelj Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, mr. sc. Ivan Medved, filologinja dr. sc. Irena Krumes-Šimunović, akademik Stjepan Damjanović, predsjednik Matice hrvatske te autor Rječnika, prof. dr. sc. Marko Samardžija.
U uvodnom govoru predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Slavonskom Brodu i ravnatelj Državnog arhiva u Slavonskom Brodu mr. sc. Ivan Medved osvrnuo se na aktivnosti brodskog ogranka Matice u proteklih 25 godina i naglasio kako je predstavljanje Srpsko-hrvatskog objasnidbenog rječnika nastavak kontinuiranog rada Ogranka na promicanju hrvatske kulture i identiteta te zaštiti nacionalne baštine.
Dr. sc. Irena Krumes-Šimunović predstavila je autora Rječnika i njegov dosadašnji rad te dala povijesni pregled borbe za ravnopravnost hrvatskog jezika, s naglaskom na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika. U svom izlaganju na konkretnim primjerima je istaknula uporabnu vrijednost Rječnika, a posebno se osvrnula na znanstvenu terminologiju i žargonizme, koji su novijim generacijama manje poznati.
Akademik Stjepan Damjanović, predsjednik Matice hrvatske, u uvodu je naglasio kako nastankom samostalne države Matica nije izgubila smisao postojanja, kao što tvrde njezini protivnici. Matica je još uvijek predvodnik u borbi za očuvanje hrvatske kulturne baštine i u promicanju nacionalnog i kulturnog identiteta. Rječnik je ocijenio potrebnim zbog toga jer se ne bavi razlikama između dvaju jezika, što je bila tendencija u prošlosti, nego upravo objašnjava korisniku nepoznate i manje poznate srpske lekseme.
Autor Rječnika, prof. dr. sc. Marko Samardžija u svom izlaganju objasnio je kriterije kojima se vodio pri radu na knjizi te uz pomoć brojnih primjera pokazao kako su srpski i hrvatski, premda slični, ipak dva jezika. Autor je ovo svoje djelo zamislio prvenstveno kao ”praktično objasnidbeno pomagalo pripadnicama/pripadnicima hrvatske jezične zajednice za što potpunije, ispravnije i cjelovitije razumijevanje leksika srpskoga jezika”. Osvrnuvši se na kritike i kontroverze oko Rječnika u dijelu medija i javnosti, autor je rekao kako je očekivao kvalificiranije kritičare, jer je ipak riječ o znanstveno utemeljenom djelu koje ima svoju uporabnu vrijednost u praktičnoj primjeni pa ga ne bi trebalo ocjenjivati političkim i ideološkim, nego znanstvenim kriterijima.
Tekst i foto: Joakim Čičić