Uspješno organizirana prva ”Noć muzeja” u Arhivu

 

SLAVONSKI BROD – Obilježavanju ovogodišnje manifestacije ”Noć muzeja”, koja se održala u petak 29. siječnja, po prvi put pridružio se i Državni arhiv u Slavonskom Brodu. Pored ranije postavljene izložbe ”Brod na Savi i Prvi svjetski rat”, te izložbe ratnih fotografija ”Hrvatski istok u Domovinskom ratu”, posjetitelji su u Arhivu u sklopu programa ”Noć muzeja” mogli vidjeti i izbor iz ostavštine akademske slikarice i kiparice Grete Pexider Srića, udane Turković. Umjetnička djela barunice Turković pohranjena su u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu-Odjel u Požegi i izložbom akvarela i skulptura, koja je otvorena u petak, predstavljen je dio bogatog opusa umjetnice. Izložba je imala za cilj pobuditi zanimanje brodske javnosti, te odati dužno poštovanje umjetnici.

Ravnatelj Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, mr. sc. Ivan Medved, inicijator izložbe djela Grete Turković, u prigodi otvorenja izložbe rekao je:

– Cilj je bio brodskoj javnosti približiti lik i djelo, bolje rečeno napraviti jedan uvod u lik i djelo poznate kutjevačke, požeške i hrvatske kiparice, slikarice i dizajnerice Grete Prxider Srića, udane Turković, barunice po časti, ali usudim se reći i po ovim djelima koja ćemo večeras vidjeti. Tu čast ona zaslužuje svojim slikarskim i kiparskim opusom. Izložba je tematska, kreće sa oglavljima, motivima narodnih nošnji, zatim se nastavlja sa odabirom Gretinih akvarela sorti grožđa, slika jabuka i drugih, te se završava sa pregledom dijela njenih skulptura. Ona je bila primarno kiparica, no bavila se slikarstvom i umjetničkim dizajnom. Imala je sreću da je živjela u braku sa velikim agronomom, pravnikom po struci, a agronomom po zanimanju Zdenkom Turkovićem, i zahvaljujući svom mužu došla je do ideje slikanja ovih motiva voća i bilja.

Tomislav Radonić, prof., voditelj arhivskog Odjela u Požegi, kazao je sljedeće:

– Mene posebno raduje da smo večeras ovdje uz ”Noć muzeja” i imamo prilike vidjeti dio velikog bogatstva koje se čuva kod nas u Arhivu, ne samo u Slavonskom Brodu nego i u Požegi. Poljoprivredno prehrambeni kombinat ”Kutjevo” je 1997. godine bio u nekom svom razilaženju što se tiče imovinskog-pravno statusa i odlučio je svoje arhivsko gradivo podariti, tamo i gdje se treba čuvati, u Državni arhiv u Požegi. Mi smo tada preuzeli gradivo koje se sastojalo od 103 arhivske kutije dokumenata, od kojih desetak kutija je vezano uz rad i djelovanje Grete Turković. Ona je radila pomno i strpljivo, dok je njezin suprug Zdenko Turković vodio stručnu brigu o vinogradima u kombinatu ”Kutjevo”.

– Gretina ostavština je posebno ”zlato”, kako mi to kažemo, u okviru arhivskog gradiva ”Kutjeva”. Jedna znakovitost je i to da je nekadašnji ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, dr. Kolanović, sugerirao ravnatelju Medvedu da bi bilo dobro da se to gradivo preda u Muzej u Požegi. Međutim, tada to nije bilo moguće i gradivo je do danas ostalo u našem Arhivu, ali kolege iz muzeja, naravno, koriste to gradivo za svoje potrebe. Mi smo prezentirali večeras samo dio te velike količine gradiva koje je bogatstvo u svakom pogledu. Ne samo da su to ampelografski atlasi, ne samo da su to akvareli koji se tiču sorti, vinograda, grožđa, jabuka, nego i raznih drugih sadržaja vezanih za biljni i životinjski svijet. Sve to je Greta Turković pomno istraživala, slikala na svoj način i ostavila svima nama u nasljeđe.

Profesor likovne umjetnosti u Gimnaziji ”Matija Mesić” u Slavonskom Brodu, Tihomir Katušić dao je stručni osvrt na djela Grete Turković, te je, pored kratkog povijesnog pregleda učestalosti grožđa kao motiva u likovnoj umjetnosti, rekao:

– Kada sam prije par dana razgledavao ovaj postav izložbe, u društvu ravnatelja Medveda, prvo sam pomislio na starogrčkog slikara Zeuxisa. Kažu da je on slikao grožđe tako da su se ptice zalijetale u zid kako bi ga kljucnule, toliko je vjerno ovaj majstor slikao, o tome piše Pauzanija i drugi. To je bilo misao koja mi je protutnjala kroz glavu, jer morate priznati pogledate li ove trsove, sorte, muškate itd., čovjek se ne može oteti dojmu da je jedan realizam u pitanju i to ”par excellence”. Ono što treba naglasiti je ampelografski atlas. Dakle, pedesetih godina prošlog stoljeća ovo je trebao biti, i bio je, jedan vid udžbenika budućim studentima vinogradarstva, voćarstva… On je preveden na nekoliko jezika. Taj ampelografski atlas treba objasniti svojstva, težinu, obilježje grožđa, vinove loze i slično. Zbog toga atlasa je Greta Turković odlikovana ordenom časti od strane jedne Međunarodne udruge vinara u Francuskoj.

– U Gradskom muzeju u Požegi 2004. godine održana je izložba u čast Grete Turković na kojoj je prikazan jedan malo veći opus kako bi se odalo priznanje jednoj slikarici i kiparici, za koju držim da se ne zna puno u javnosti. Drugi dio te priče je ovaj ovdje, sad u ovome trenutku, kada Državni arhiv prezentira Gretina djela i čuva ono blago koje postoji i koje će se, nadam se, još obraditi i valorizirati. Što se tiče samih akvarela Grete Turković njih ne bi trebalo gledati očima onih promatrača kako se promatra akvarel Slave Raškaj ili nekih drugih velikih majstora. Malo drukčiji vid suptilnosti traži ovo gledanje. Za slikati vinovu lozu, grožđe, trs ili jabuke morate imati jedan jako dobar razlog da uđete u to stvaralaštvo i morate biti duboko vezani, prožeti da uđete u tako nešto. Gledajući te akvarele kao da Gretine bobice imaju neki genetski kod Turkovića, bogatih posjednika Požeštine, u koje je ona udana, jer ona nije direktno iz te loze. Ali kao da je ispisan neki nevidljivi kod koja ta djela pokušavaju reći, kao da je ono čime se oni bave stoljećima u ovim djelima satkano. To nije slučajno i ne može biti slučajno.

Za glazbeni dio programa pobrinuo se Goran Hruška, prof., arhivist iz Državnog arhiva u Slavonskom Brodu-Odjel u Požegi, koji se u slobodno vrijeme vrlo uspješno bavi glazbom svirajući harmoniku.

Nakon otvorenja izložbe radova Grete Turković, posjetitelji su mogli pogledati i druge dvije postavljene izložbe u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu, ”Brod na Savi i Prvi svjetski rat” i ”Hrvatski istok u Domovinskom ratu”, te se upoznati sa brojnim izložbama koje su ranije priređene u Arhivu kroz kataloge izložbi.

Državni arhiv u Slavonskom Brodu je u sklopu programa ”Noć muzeja 2016.” imao 152 posjetitelja.

Tekst: D. Zovak

Foto: J. Čičić

FOTOGALERIJA