Studijsko putovanje djelatnika DASB-a u Sloveniju i Italiju (10.-13.09.2026.)

U razdoblju od 10. do 13. rujna 2026. zaposlenici Državnog arhiva u Slavonskom Brodu sudjelovali su na studijskom putovanju u Sloveniju i Italiju. Glavni dio programa bio je posvećen posjetima arhivskim ustanovama u Novoj Gorici (SLO), Gorici (ITA) i Udinama (ITA), upoznavanju s njihovim djelovanjem, arhivskim fondovima i zbirkama, načinima zaštite, obrade i korištenja arhivskoga gradiva te razmjeni stručnih iskustava s djelatnicima navedenih ustanova te posjetima muzejima u Tolminu (SLO) i Kobaridu (SLO). Stručni dio putovanja nadopunjen je obilaskom kulturno-povijesnih lokaliteta povezanih ponajprije s poviješću Prvoga svjetskog rata.

Četvrtak, 10. rujna 2026.
Prvoga dana putovanja zaposlenici Državnog arhiva u Slavonskom Brodu krenuli su prema Sloveniji i posjetili Pokrajinski arhiv u Novoj Gorici. Po dolasku ih je u čitaonici primila direktorica Arhiva dr. Tanja Martelanc, koja je predstavila povijest ustanove, područje njezine nadležnosti, osnovne djelatnosti te strukturu i sadržaj arhivskoga gradiva koje se u njemu čuva. Posebno je istaknuto da Arhiv čuva približno pet kilometara arhivskoga gradiva, najvećim dijelom nastaloga tijekom novijega povijesnog razdoblja, što je povezano i s činjenicom da se sama Nova Gorica kao urbano središte razvila tek nakon Drugoga svjetskog rata. Nakon uvodnog izlaganja organiziran je obilazak arhivske zgrade. Tijekom obilaska djelatnici našeg Arhiva upoznali su se s rasporedom i namjenom pojedinih prostorija, među kojima su predavaonica, prostor za pripremu i obradu arhivskoga gradiva, prostorija za digitalizaciju te arhivska spremišta. Posebno je bilo korisno upoznati način organizacije svakodnevnog rada, pripreme gradiva za korištenje i digitalizaciju te uvjete njegova smještaja u spremištima. Posjet je zaključen razgledavanjem aktualne arhivske izložbe „Na ta5ti“. Obilazak Pokrajinskog arhiva u Novoj Gorici pružio je mogućnost usporedbe organizacije rada slovenskoga regionalnog arhiva s praksom hrvatskih arhivskih ustanova, osobito u području smještaja, obrade, digitalizacije i prezentacije gradiva.

Istoga dana putovanje je nastavljeno prema Državnom arhivu u Gorici (Archivio di Stato di Gorizia) koji je udaljen nešto više od 2 kilometra od slovenskog arhiva. U prostoriji za korisnike direktor arhiva dr. Lorenzo Ielen pozdravnim je govorom zahvalio djelatnicima našega Arhiva na posjetu. Potom su zaposlenici arhiva iz Gorice Annarita Lepre i Marco Plesnicar održali stručno predstavljanje ustanove, njezine povijesti, nadležnosti, arhivskih fondova i zbirki te najčešćih vrsta istraživačkih i upravnih zahtjeva korisnika. Prema podacima iznesenima tijekom predstavljanja, Arhiv raspolaže sa 156 fondova i približno pet kilometara arhivskoga gradiva te s oko 9.000 jedinica kartografskog materijala. Najstariji dokument koji ustanova čuva datira iz 1323. godine. Posebno je bilo riječi o matičnim knjigama koje se u Arhivu čuvaju od 1924. godine, nakon što su ranije bile u nadležnosti crkvenih ustanova, kao i o vojnoj dokumentaciji, čiji je dio dostupan i u digitalnom obliku. Nakon predstavljanja djelatnosti ustanove domaćini su pripremili izbor vrijednog izvornog gradiva. Posebno su predstavljeni pojedini primjerci matičnih knjiga, obiteljskih fondova te rukopisno i heraldičko gradivo. Među zanimljivijim cjelinama istaknuto je gradivo obitelji Coronini-Cronberg, čiji su članovi imali značajnu ulogu u povijesti Gorice i okolnog prostora. Predstavljeno je i rukopisno gradivo iz 14. stoljeća povezano s jednom obitelji firentinskog podrijetla, kao i putopisni rukopis iz 1396. godine nastao nakon višemjesečnog hodočašća, koji uz tekstualne opise sadržava i crteže pojedinih građevina. Posebnu pozornost privuklo je gradivo obitelji Cobenzl, čiji su članovi obnašali važne dužnosti i uživali povjerenje habsburških vladara. Među predstavljenim dokumentima nalazila se i kopija diplome iz 18. stoljeća kojom je car Karlo VI. potvrdio privilegije jednom članu obitelji. Dokument se sastoji od šesnaest stranica, a posebno se ističe heraldički prikaz obiteljskoga grba. Prema izlaganju domaćina, u Arhivu se čuva ukupno 118 arhivskih jedinica povezanih s pojedinim plemićkim obiteljima. Posjet Arhivu u Gorici bio je osobito vrijedan zbog neposrednog uvida u izvorno arhivsko gradivo različite provenijencije i starosti te mogućnosti upoznavanja s talijanskim sustavom organizacije, korištenja i prezentacije arhivskoga gradiva.

Popodne su djelatnici našega Arhiva posjetili Tolminski muzej u Tolminu (SLO). Ondje ih je dočekao kustos Marko Grego, jedan od prvih djelatnika muzeja koji ih je proveo stalnim postavom muzeja u kojem su naši djelatnici razgledali stalni postav pod nazivom „Posočje i njegove povijesne naslage“. Postav je podijeljen u tri tematske cjeline te na pregledan način prikazuje arheološki, povijesni i etnološki razvoj područja uz rijeku Soču. Arheološki dio izložbe obuhvaća razdoblje od starijega kamenog doba do dolaska Slavena, dok povijesni dio posebnu pozornost posvećuje pobunama stanovništva Tolminskog kraja, među kojima se ističe veliki seljački ustanak iz 1713. godine. Etnološki dio prikazuje svakodnevni život stanovništva Gornje Soške doline tijekom 19. i 20. stoljeća, uz predstavljanje najvažnijih događaja koji su obilježili povijest toga područja.

Petak, 11. rujna 2026.
Program drugoga dana započeo je posjetom Vojnom spomen-području Redipuglia, jednom od najznačajnijih memorijalnih lokaliteta posvećenih stradalima u Prvom svjetskom ratu. Posjet je omogućio dodatno upoznavanje s poviješću Sočanskog bojišta i načinima obilježavanja i čuvanja sjećanja na ratna stradanja.
Glavni stručni dio dana bio je posjet Državnom arhivu u Udinama (Archivio di Stato di Udine). Po dolasku je naše djelatnike dočekao privremeni upravitelj arhiva dr. Luca Caburlotto, koji je ujedno nadstojnik arhivskog nadzorništva za pokrajinu Friuli Venecija i Giulia. Dočekao nas je s arhivistima Pietrom D’Orlandom i Olivierom Farnetijem koji su predstavili povijest ustanove, njezinu organizaciju, područje djelovanja i strukturu sačuvanoga gradiva. Prema informacijama dobivenima tijekom posjeta, Arhiv čuva oko 11 kilometara dužnih metara arhivskoga gradiva. Najstarija dokumentacija potječe iz 13. stoljeća, a među najstarijim je gradivo lokalne plemićke obitelji Conti di Toppo iz 1217. godine. Djelatnici Arhiva posebno su za naš posjet pripremili izbor vrijednih dokumenata iz različitih fondova i zbirki. Među predstavljenim gradivom osobito se ističu rukopisni izvori i javnobilježnički spisi, koji čine značajan dio arhivske baštine ovoga područja. Njihova brojnost i očuvanost pružaju vrijedan uvid u pravnu, društvenu i gospodarsku povijest Udina i širega furlanskog prostora. Tijekom razgovora s djelatnicima upoznali smo se i s načinima obrade i zaštite gradiva. Za razliku od Pokrajinskog arhiva u Novoj Gorici, Državni arhiv u Udinama nema zaseban odjel za digitalizaciju gradiva, što je omogućilo usporedbu različitih organizacijskih rješenja u arhivskim ustanovama. U sklopu stručnog obilaska posjetili smo i arhivska spremišta. Djelatnici su nam predstavili način razmještaja i označavanja arhivskih cjelina, opremu spremišta te način pohrane različitih vrsta gradiva. Taj dio posjeta bio je posebno koristan jer je omogućio neposrednu usporedbu talijanskih iskustava i prakse sa sustavom čuvanja arhivskoga gradiva u Hrvatskoj.

Popodne su naši djelatnici posjetili Kobariški muzej u Kobaridu (SLO) gdje su pod stručnim vodstvom jednog od osnivača muzeja prošli stalni postav najvećim dijelom posvećen događajima na Sočanskom bojištu tijekom Prvoga svjetskog rata. Već u ulaznom prostoru posjetitelj se upoznaje s europskim bojištima, promjenama državnih granica nakon rata te sudbinama vojnika različitih narodnosti. Poseban dio postava prikazuje povijest Kobarida, dok je središnji dio muzeja organiziran kroz nekoliko tematskih prostorija koje prikazuju početak borbi na Soči 1915. godine, svakodnevni život i stradanja vojnika na bojištu, funkcioniranje pozadine te velike ljudske gubitke tijekom gotovo dvije i pol godine ratovanja. Završni dio postava posvećen je Dvanaestoj sočanskoj bitci, odnosno Bitci kod Kobarida 1917. godine, čiji je tijek prikazan velikim reljefnim zemljovidom Gornjeg Posočja s animiranim prikazom vojnih operacija. Za djelatnike Državnog arhiva u Slavonskom Brodu osobito je bilo značajno saznanje da muzej posjeduje dio ostavštine Ivana Brlića, rođenog Brođanina i sina poznate književnice Ivane Brlić-Mažuranić, koji je kao vojnik sudjelovao u borbama na Sočanskom bojištu. U muzeju se, među ostalim, čuva njegov osobni dnevnik u kojem je bilježio svakodnevna zbivanja i iskustva s bojišta. Riječ je o arhivskom gradivu koje ima posebnu vrijednost i za povijest Slavonskog Broda i njegove okolice, s obzirom na povezanost Ivana Brlića s brodskom obitelji Brlić. Spoznaja da se u Kobariškom muzeju čuva arhivsko gradivo važno za povijest Slavonskog Broda potaknula je djelatnike na razmišljanje o mogućnostima objedinjavanja podataka o ostavštini obitelji Brlić, čiji se velik dio obiteljskog i osobnog arhivskog fonda čuva u Slavonskom Brodu. Time je posjet, osim upoznavanja s muzejskim postavom i poviješću Sočanskog bojišta, dobio i izravnu stručnu važnost za buduća arhivska istraživanja.

Subota, 12. rujna 2026.
Treći dan putovanja bio je posvećen obilasku kulturno-povijesnih lokaliteta na području gornjeg toka rijeke Soče. Djelatnici našega Arhiva najprije su posjetili tvrđavu Kluže, gdje su razgledali muzejski postav posvećen vojnoj i lokalnoj povijesti ovoga prostora. Nakon toga uslijedio je obilazak vojnoga groblja austro-ugarskih vojnika iznad Boveca na kojemu su pokopana 623 austro-ugarska vojnika te drugi ratni stradalnici i zarobljenici iz vremena Prvoga svjetskog rata.
Program je nastavljen posjetom Muzeja na otvorenom Ravelnik, dijelu nekadašnjega sustava položaja Sočanskog bojišta. Obilazak sačuvanih rovova, fortifikacijskih objekata i drugih ostataka bojišta pružio je neposredan uvid u uvjete ratovanja na ovom prostoru tijekom Prvoga svjetskog rata.
Nakon stručnog i kulturno-povijesnog dijela programa uslijedio je odlazak u Bovecu te rafting na rijeci Soči. Zaposlenici su bili raspoređeni u dva čamca, a aktivnost je trajala približno sat i pol.

Nedjelja, 13. rujna 2026.
Posljednjega dana djelatnici našeg Arhiva posjetili su Trst gdje je organizirano razgledavanje najznačajnijih gradskih znamenitosti, potom na putu prema kući posjetili su Postojnsku jamu. Razgledavanje je trajalo približno sat i pol, nakon čega je uslijedio povratak prema Hrvatskoj.

Tekst: Zvonimir Milošević, Josip Jagodar

Foto: zaposlenici DASB-a