O nama

Povijesni razvoj

Tradicija čuvanja arhivskoga gradiva na području nadležnosti Državnoga arhiva u Slavonskome Brodu seže u rani srednji vijek, kada su brigu za arhivsko gradivo najvećim dijelom vodili kaptoli. Požeški zborni kaptol kao Vjerdostojno mjesto (Locus credibilis) je već 1305. godine u posebnoj škrinji koja se čuvala u sakristiji držao i isprave. Za razdoblje osmanske vladavine nije nam poznat način čuvanja zapisa, ali nedavno objavljeni Popis sandžaka Požega iz 1579. godine svjedoči da su najznačajnije isprave, kao što su i porezni popisi, dospijevali u Carigrad, središte osmanskoga carstva. Oslobađanjem Slavonije od osmanske vlasti ulogu čuvara zapisa preuzimaju gradovi i županije koje redovito imaju i osobu zaduženu za arhiv, ponajčešće samoga gradskoga ili jednoga županijskoga bilježnika koji se u izvorima nazivaju „arkivari”. Sam grad Brod na Savi, najprije kao vojni komunitet od 1781. do razvojačenja 1881. u okviru propisa koji su izdavani za oblasti Vojne krajine čuva pisane zapise po sustavu vojnih pismohrana, a nakon razvojačenja u „Štatutu grada ob uređenju gradske uprave” izdanom 1883. uređuje i postupak čuvanja zapisa određujući da „manipulaciju pisarsku ravna gradski perovođa, on vodi ujedno i registraturu, te je ravnatelj gradskih pisarnah i ujedno gradski arkivar”.

O brizi za zaštitu arhivskoga gradiva u suvremenome značenju možemo govoriti tek u XX. st. Tako su gradske uprave osnivanjem Kulturno historijskog muzeja u Požegi 1924. i Gradskog muzeja u Brodu 1934. starije arhivsko gradivo predale na čuvanje upravo tim muzejima.

O arhivu kao zasebnoj ustanovi u Slavonskome Brodu možemo govoriti tek nakon Drugoga svjetskoga rata. Premda je prvi Zakon o arhivima na području tadašnje Jugoslavije donesen 1950. godine zahtjev za stvaranjem mreže arhivskih ustanova na području tadašnje Narodne republike Hrvatske postavlja se tek 1957. godine. Inicijativa za osnivanje arhiva u Slavonskom Brodu pokrenuta je također te godine prilikom odluke Savjeta za kulturu Republike Hrvatske o stvaranju mreže arhiva u NRH. Međutim, Arhivski savjet Hrvatske odobrio je njegovo osnivanje tek 1959. Historijski arhiv Slavonski Brod (od 1991. Povijesni arhiv Slavonski Brod, a od 1997. Državni arhiv u Slavonskom Brodu ) osnovan je 16. ožujka 1959. Odlukom Narodnog odbora kotara Slavonski Brod (Rješenje br. 02-3115/1-59 ) za područje kotara Slavonski Brod, Slavonska Požega i Nova Gradiška sa sjedištem u Slavonskom Brodu u Ulici A. Starčevića br. 8. Kasnije, 1973.g. Arhiv je dobio od grada na uporabu secesijsku zgradu u Ulici A. Cesarca 1. gdje se i danas nalazi. Nakon osnivanja Arhiva osnovane su i ispostave – sabirni centri u Slavonskoj Požegi i Novoj Gradiški.

(Foto: Arhiv u Starčevićevoj ulici u Slavonskom Brodu bio je smješten od 1959. do 1974.)

Tijekom Domovinskoga rata Državni arhiv u Slavonskom Brodu doživio je teška oštećenja tijekom artiljerijskih i avionskih napada agresora na Slavonski Brod 1992. Arhivsko gradivo je ipak ostalo neoštećeno. Najstarije i najvrednije arhivsko gradivo već je u studenom i prosincu 1991. izmješteno je iz Slavonskog Broda u Varaždin te i nije bilo izloženo direktnoj opasnosti dok je drugi dio gradiva izvezen iz grada u kolovozu 1992. tijekom najžešćih napada na grad.

Arhiv je bio inicijator i aktivni sudionik u zaštitnom preseljavanju i drugih arhivskih fondova koji nisu u njegovom vlasništvu: Arhiva Franjevačkog samostana i Arhiva obitelji Brlić tako da je i njihovo gradivo u potpunosti sačuvano. Osim proizašlih velikih materijalnih troškova u obnavljanju razorenog, ratna zbivanja su znatno usporila rad na sređivanju gradiva, izradi obavijesnih pomagala, preuzimanju gradiva i nadzoru nad gradivom u nastajanju.

(Foto: Zgrada Arhiva u ulici Augusta Cesarca u Slavonskom Brodu u kolovozu 1992., nakon agresorskog razaranja)

Državni arhiv u Slavonskome Brodu od samoga osnivanja 1959. je započeo s intenzivnim prikupljanjem arhivskoga gradiva, njegovom obradom, evidentiranjem i mikrofilmiranjem. Osnivanje toga Arhiva u posljednji trenutak je omogućilo zaštitu gradiva Vojnog komuniteta Brod ( do razvojačenja Vojne krajine 1881.), Gradskog poglavarstva Brod na Savi/Slavonski Brod od 1881. do 1945., i Kotarskih oblasti Brod, Garčin i Oriovac , te Gradskog Poglavarstva Požega ( 1765. – 1941.) i Kotarske oblasti Požega (1867. – 1945.). Arhiv je preuzeo obvezu zaštite, obrade i evidentiranja arhivskoga gradiva i s područja Nove Gradiške i Požege. Uz zaštitu preuzetog gradiva, Arhiv je evidentirao i gradivo izvan Arhiva, posebno vodeći brigu o Arhivu obitelji Brlić, koji je zalaganjem Državnoga arhiva u Slavonskome Brodu i mikrofilmiran.

Uz zaštitu i obradu arhivskoga gradiva izuzetno dobri rezultati postignuti su u izradi evidencija o stvarateljima arhivskoga gradiva te o zaštiti toga gradiva.

Arhiv je od samog osnutka do danas svojom kulturnom angažiranošću, organiziranjem izložbi, predavanjima, prezentacijama knjiga, napisima u periodici i sl. kontinuirano doprinosio popularizaciji arhivske djelatnosti i arhivskog gradiva, te osobito podizanju svijesti o značaju čuvanja arhivskog gradiva i ostale kulturne baštine za cjelokupnu lokalnu, regionalnu i širu državnu zajednicu u kojoj djeluje.

Danas Arhiv u Slavonskom Brodu ima ukupno 1030 arhivskih fondova sa 3.194,02 dužna metra arhivskog gradiva. U Slavonskom Brodu nalazi se 442 fonda i 1613,34. d/m gradiva. U Novoj Gradiški 225 fondova i 617, 99 d/m gradiva, a u odjelu u Požegi nalazi se 363 arhivska fonda sa 962, 69 d/m gradiva.

 

(Foto: Zgrada Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, 1995.)

Skip to content

Ova web stranica koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi poboljšala korisničko iskustvo. Nastavkom uporabe stranice prihvaćate uvjete korištenja. više

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close