Naše studijsko putovanje u Sjevernu Makedoniju i Grčku
SKOPJE-VELES-OHRID-BITOLA (SJEVERNA MAKEDONIJA), SOLUN (GRČKA) – Dvanaest djelatnika našeg Arhiva od 24. do 28. rujna 2025. bilo je na studijskom putovanju u Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj. Cilj putovanja bio je upoznati se s arhivskom djelatnošću lokalnih arhiva.
Prvog dana putovanja posjetili su Državni arhiv Republike Sjeverne Makedonije-Područni odjel u Skoplju. Zgrada arhiva predstavlja jedan od najznačajnijih objekata izgrađenih u obnovi poslije potresa 1963. godine. Kroz stručno vodstvo predstavnice arhiva iz Skoplja, djelatnici našeg Arhiva saznali su informacije o ustroju državnih arhiva u Sjevernoj Makedoniji i njihovom načinu rada. Potom su posjetili centar grada i upoznali se s bogatom arhitekturom. Nakon šetnje starim bazarom, kamenim mostom stigli su do trga na kojem dominira 14 m visok kip Aleksandra Velikog „Ratnik na konju“.
Drugi dan djelatnici slavonskobrodskog arhiva posjetili su grad Veles, njihov arhiv, upoznavši se s bogatom kulturnom baštinom grada. U Državnom arhivu Republike Sjeverne Makedonije-Područnom odjelu u Velesu, dočekala ih je voditeljica dr. Jasmina Damjanovska sa zaposlenicima te su imali priliku izravno upoznati se s uvjetima rada, metodologijom i aktualnim aktivnostima arhiva. Arhivski djelatnici iz Hrvatske prošetali su potom gradom upoznavajući se s kulturnom povijesti Velesa. Posebnu pozornost privukle su kuće Koče Racina, poznatog makedonskog književnika, Vasila Glavinova, makedonskog političara, Jordana Hadži Konstantina Džinota, bugarskog učitelja i pisca te važna figura bugarskog nacionalnog preporoda u Makedoniji u 19. stoljeću. U gradu na brdima posjetili su i jedinstvenu kuću Kasapovih – poznatu kao „plutajuća kuća“ te konačno odredište Spomen kosturnicu (za poginule vojnike u Drugom svjetskom ratu) do koje su vodile impozantne stube. Kroz kulturno-povijesne lokacije djelatnici su dobili stručna objašnjenja Aleksandre Giovske, kustosice povijesti umjetnosti u Narodnom muzeju Veles, koja im je približila značenje i kontekst svakog lokaliteta.
Treći dan posjetili su Ohrid, makedonski grad poznat po prelijepom jezeru i brojnim sakralnim objektima i arheološkim nalazištima. Po dolasku, djelatnici su ljubazno primljeni od strane gosp. Nikole Savića, voditelja Državnog arhiva Republike Sjeverne Makedonije-Područnog odjela u Ohridu. On je pobliže pojasnio važnost arhivske djelatnosti u povijesnom gradu, potom proveo djelatnike kroz Ohrid gdje su mogli vidjeti ljepote grada. Djelatnici su posjetili crkve svete Barbare, svetih Klimenta i Pantelejmona, svetog Jovana Kanea iz 13. stoljeća, tri od dvjestotinjak crkvi kojima se ponosi grad, zatim 2.000 godina staro rimsko kazalište te se prošetali najljepšom ohridskom šetnicom.
Četvrti dan posjetili su drugi po veličini grad u Sjevernoj Republici Makedoniji, grad Bitolu, gdje su ih srdačno dočekali djelatnici Državnog arhiva Republike Sjeverne Makedonije-Područnog odjela u Bitoli. Voditelj Goce Stojanovski upoznao je djelatnike sa zgradom arhiva koja je građena u brutalističkom stilu, poput zgrade arhiva u Skoplju. Osim arhivskog gradiva, u arhivskom spremištu nalazi se pohranjeno fotografsko nasljeđe braće Milton i Janaki Manaki i njihova kamera, prva kinematografska kamera na Balkanu s početka 20. stoljeća kao i druga fotografska oprema. Fotografska građa sadrži više od 7.000 staklenih negativa, više od 3.000 rola i listova filmova te više od 10.000 originalnih otisaka, a nastala je od kraja 19. stoljeća do Miltonove smrti 1964. godine.
Poseban naglasak stavljen je na arhivsku djelatnost digitalizacije i informacijske tehnologije, čime se bitolski arhiv posebno ponosi. Arhiv je kroz projekt “Time stands still” u suradnji s British Library osigurao najnovije skenere kojima se skeniralo Manakijeve fotografije koje prikazuju život stanovnika Makedonije u prvim desetljećima 20. stoljeća. Nakon obilaska arhiva, djelatnici su se prošetali centrom grada.
Posljednji dan studijskog putovanja, djelatnici su proveli u velikom turističkom središtu Grčke, gradu Solunu (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki). Ovo živahno mjesto, osim što je poznato po svojoj turističkoj ponudi, jedan je od najvažnijih grčkih gradova od antike do danas. Iz Soluna se vidi i legendarna planina Olimp, dom bogova u grčkoj mitologiji, koji se nalazi 80 kilometara od samog grada. Sve znamenitosti grada teško je nabrojati, a djelatnici su posjetili one najpoznatije; Bijeli toranj, osmanska utvrda s koje se pruža pogled na solunsku luku i grad, slavoluk i grobnica (Rotundu) cara Galerija iz 4. stoljeća, arheološko nalazište rimske agore s pripadajućim muzejom i kriptama. Dio djelatnika posjetio je i stalni postav Vojnog muzeja Thessaloniki. Posjetitelji imaju priliku vidjeti živopisan prikaz moderne grčke povijesti, počevši od razdoblja prije rata za neovisnost pa sve do kraja 20. stoljeća. U tom povijesnom okviru, djelatnici su se susreli s povijesnim predmetima različitih naroda koji su u svim razdobljima sudjelovali kao neprijatelji ili saveznici grčkih oružanih snaga. Muzejski postav uključuje: originalne rukopise, karte, slike, medalje, odjeću, zastave, oružje i još mnogo toga.
Vrijeme za odmor djelatnici su proveli na poznatom Aristotelovom trgu i šetajući dugom šetnicom uz Egejsko more.
Tekst: Katarina Aladrović-Mehandžija i Ivana Dadić
Foto: Domagoj Zovak