U Splitu je održan 6. kongres hrvatskih arhivista
SPLIT – U organizaciji Hrvatskog arhivističkog društva (HAD) i Državnog arhiva u Splitu (DAST) održan je od 26.-29. listopada 6. kongres hrvatskih arhivista u hotelu Radisson Blu Resorst & Spa s temom „Na pragu 3. desetljeća 21. stoljeća – inkluzivnost kao uvjet“. Ukupno je bilo 19 izlaganja podijeljenih u 4 plenarne sjednice.
Kongres je svečano otvoren u dvorani Lora u domu HV-a Split, a na otvorenju su uvodne i pozdravne govore održali predsjednica HAD-a dr.sc. Silvija Babić, državni tajnik Ministarstva kulture i medija RH dr.sc. Ivica Poljičak te župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban. Potom je uslijedilo izlaganje Zorana Perovića iz Državnog arhiva u Dubrovniku na temu povratka arhivskog gradiva iz inozemnih arhiva s naslovom Dvije su se ovčice vratile u stado! Arhivistički dokumentarac sa sretnim završtekom. Nakon uvodnih govora i izlaganja je uslijedila predstava „Francuzica“ u izvedbi glumaca Snježane Sinovčić Šiškov i Trpimira Jurkića iz HNK Split.
Izlaganja su započela s temom 1. plenarne sjednice naslova Inkluzivnost stručnjaka različitih područja u svakodnevnoj praksi. Nikola Kadoić (FOI, Varaždin) je govorio o važnosti strateškog planiranja u informacijskim znanostima te je predstavio dvije metode za višekriterijsko odlučivanje – analitički hijerarhijski proces (AHP) i analitički mrežni proces (ANP). Željka Radovinović (Muzička akademija u Zagrebu) je imala predavanje s naslovom Diskografija na mreži kao virtualni državni fonografski arhiv – suradnja zajednica kolekcionara i znanstvenika gdje je govorila o važnosti očuvanja gradiva na zvučnom zapisu, o projektima skupljanja, obrade i očuvanja diskografskog gradiva te o važnosti suradnje između kolekcionara i struke. Ivo Orešković (Državni arhiv u Dubrovniku) je izlagao o važnosti suradnje stručnjaka različitih znanstvenih disciplina u obradi specifičnog arhivskog gradiva s naslovom Projekt arhivističke obrade, opisa i znanstvene valorizacije osmanskih spisa (Acta Turcarum) Državnog arhiva u Dubrovniku. O problemima i izazovima rada s gradivom u digitalnome obliku te o zakonskim regulativama iz područja zaštite, obrada i upravljanja gradiva u digitalnome obliku je govorio Kristijan Karajić (HDA).
Tema 2. plenarne sjednice je bila Inkluzivnost različitih metodologija u formiranju dobrih praksi. Sjednicu je otvorio Zoran Stanković (Državni arhiv u Rijeci) s predavanjem Arhivi u RH : status i odnos s javnom upravom ili jesu li arhivi samo ustanove u kulturi? gdje je problematizirao zakonska rješenja i pitanja oko osnivanja arhiva jedinica lokalnih samouprava. Borut Gulič (HDA) je u izlaganju naslova Statistika naša nasušna predstavio statističku interpretaciju evidencije korištenja arhivskog gradiva na temelju arhivskih evidencija poput dnevnika spremišta, topografskog inventara, evidencije mikroklimatskih podataka, tehničkih specifikacija svih spremišnih prostora i dr. Zoran Rajn (Centar za društvene inovacije i održivi razvoj – CEDIOR) i Boris Herceg (FINA) su govorili o novim izazovima i mogućnostima u digitalnome dobu, kao što su npr. crowdfunding i procesi digitalizacije gradiva.
Sljedeća 3. plenarna sjednica naziva Inkluzivnost znanstvenog aspekta struke te uključenost suvremenih tehnologija u arhivima obrađivala je problematiku arhivske teorije i prakse kao i uvođenje novih tehnologija u arhivsku praksu. Arian Rajh (HALMED), Hrvoje Stančić (FFZG) i Željko Trbušić (HAZU) su govorili o odnosima arhivističke teorije i prakse u kontekstu razvoja suvremenih tehnologija i u kontekstu edukacije arhivista. Stjepan Prutki (Državni arhiv u Vukovaru) je imao izlaganje s naslovom Aspekti znanstvene uključivosti arhivske ustanove na primjeru Državnog arhiva u Vukovaru (s Irenom Milobarom iz DAVU) gdje je naglasak bio na znanstvenom aspektu struke na primjeru prikazanog rada Državnog arhiva u Vukovaru. Valentina Cepanec (1. OŠ Bjelovar) i Željko Trbušić (HAZU) autori su radionice pod nazivom Prva AEOLIAN online radionica, 7. srpnja 2021. – Upotreba strojnog učenja i umjetne inteligencije čiji je tijek, metodologiju i rezultate izložio Željko Trbušić.
Zaključna 4. plenarna sjednica je održana pod naslovom Inkluzivnost svih društvenih grupa prilikom formiranja ciljane publike/pratitelja. Ana Vukadin (NSK) je predstavila publici Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima, objasnivši pri tome njegovu primjenu i poveznicu sa dosadašnjim normama arhivističkog opisa. Paulina Šiljeg (Državni arhiv u Dubrovniku) je prezentirala rad sabirnog centra Metković-Opuzen-Ploče u kontekstu očuvanja zavičajne baštine i povijesti kroz pedagoški rad sa školskim uzrastima, s naslovom izlaganja Aktivnosti na razvoju publike u Arhivskom sabirnom centru Metković-Opuzen-Ploče. Ivan Penava (Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva) je kroz svoje izlaganje predstavio Središnji katalog službenih dokumenata RH i objasnio njegov razvoj, funkcioniranje sustava i daljnje ciljeve projekta. Danijel Jelaš je izlagao rad Petre Kolesarić (mag. paed. et. mag. educ. hist.) s naslovom Arhivska gerontogogija: treća životna dob u arhivu u kojem je predstavljena ideja i važnost uključivanja ljudi treće životne dobi u arhivske projekte, radionice, izložbe i ostale aktivnosti. Mislav Radošević (DASB) je izlagao rad Gordane Slanček (DASB) pod naslovom Arhivska pedagogija – rad s najmlađim uzrastom, gdje su prikazane radionice sa djecom nižih školskih uzrasta u sklopu rada Državnog arhiva u Slavonskom Brodu u periodu 2010.-2019. godine. Elizabet Kuk (HDA) je izlagala na temu Zaštita gradiva gospodarskih subjekata u stečaju i likvidaciji pri čemu se osvrnula na probleme spremišnih kapaciteta arhiva, nedostatne arhivske službe izvan mreže državnih arhiva i zakonskih zaštite gradiva gospodarskih subjekata prilikom njihovih stečaja i likvidacija.
Borut Gulič (HDA) je u svom drugom izlaganju na kongresu pod naslovom Proceduralni formalizam u arhivskoj djelatnosti kao njezin organizacijski model iznio probleme u praksi zaštite i upravljanja arhivskim gradivom od strane stvaratelja i od strane samih arhiva koji dovode do proceduralnih grešaka i potencijalnog gubitka ili nestanka gradiva. Zadnje izlaganje prije izvještaja o radu sekcija održali su Tomislav Car i Kristijan Karajić (HDA) na temu Upravljanje gradivom izvan arhiva. Članovi sekcije HAD-a za zakonodavstvo su 27. listopada posjetili Središnju pismohranu Splitsko-dalmatinske županije u Dicmu i tamo održali sastanak i javnu diskusiju o aktualnim temama iz područja arhivskog zakonodavstva. Isti dan su održani sastanak ravnatelja te sastanak sindikalnih povjerenika.
U sklopu 6. kongresa hrvatskih arhivista organizirano je razgledavanje grada Splita te posjet Državnom arhivu te Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu, koji su goste počastili domjenkom. Organiziran je izlet autobusom u Klis i Sinj gdje su zainteresirani mogli razgledati povijesne znamenitosti. Svečana večera je održana u četvrtak 28. listopada u restoranu „Gusar“ u Splitu.
Na kongresu su iz Državnog arhiva u Slavonskom Brodu sudjelovali ravnatelj Ivan Medved, viši arhivist Domagoj Zovak i arhivist Mislav Radošević.
Tekst: Mislav Radošević
Foto: Domagoj Zovak